RIS
Nastanjuje šume visokog krša, koje čine zajednice šumskog drveća: bukve,s primjesama ostalih pripadajućih vrsta jele , predplaninske bukove šume , te šume koje su se razvile ovisno o nadmorskoj visini...Dio staništa risa obvezno čine i planinske rudine, odnosno travnati predjeli sa sitnim grmljem iznad granice šume. To su otvoreni predjeli koji predstavljaju značajne pašne površine za jelene, divokoze i u manjoj mjeri srne. Redovito su tako visoko i divlje svinje, uglavnom odrasla grla.Smatra se da je posljednji ris u Hrvatskoj ulovljen u stupicu u šumama oko Čabra, Gorski kotar, 1903. godine. Ispuštanjem šest risova, iz karantene u Kočevskom 2. ožujka 1973. godine, ova je velika zvijer spontanim premještanjem nakon gotovo jednog stoljeća ponovno živjela u Hrvatskoj. Uz krivolov, fragmentaciju staništa i nedostatak plijena, kao jedan od najvažnijih uzroka pada brojnosti smatra se gubitak genske raznolikosti, nastao kao posljedica parenja u srodstvu.Prvih dvadeset godina nakon reintrodukcije udio krivolova u ukupnoj zabilježenoj smrtnosti bio tek 8%, dok posljednjih deset godina taj postotak raste na preko 80% zabilježene smrtnosti. |
VUKČopor Risnjak glavninu vremena provodi u području između Crnog Luga, Delnica i Lokvi, ali zalazi i s druge strane planine Risnjak - do livade Lazac, Vilja, Suhe Rečine i Gornjeg Jelenja. Veličina tog područja je 120 km² . Prvi vuk za kojeg se smatralo da je pripadnik ovog čopora bila je vučica Hilda obilježena tijekom ljeta 2002. godine kada je čopor Risnjak brojao je šest vukova, da bi se, tijekom zime 2002/2003 taj broj smanjio na četiri. U zimi 2002. Obilježena je još jedna ženka, bilo je to štene stro sedam mjeseci nazvano Blaža..
|
SMEĐI MEDVJEDSmeđi medvjedi se u Hrvatskoj istražuju naročito u predjelu oko Nacionalnog parka Risnjak i to od 80-tih godina prošlog stoljeća. Tipično obitavalište svakog pojedinog medvjeda veće je od prostora Nacionalnog parka, što znači da je za očuvanje medvjeda i ostalih velikih zvijeri granica Nacionalnog parka premala.
|
|